Priroda u cvatu
Umjesto cvijeća nam raste smećePrva asocijacija za prirodu u cvatu je proljeće, ali zapravo ona uvijek cvijeta čak i kada mislimo da nije. Slikovit način bi bila usporedba s nama samima i s našim razvojem. Kako bi okrutno bilo da zaustavimo razvoj čovjeka u bilo kojoj fazi, pretpostavljam da bi takvog čovjeka nazvali monstrumom. Ali i dalje ne razumijem zašto čovjeka koji uništava prirodu ne nazivamo istim. Pravimo se da ne primjećujemo otpad.
Priroda je zapravo toliko velikodušna da nam se ne osvećuje, jer da je pretpostavljam da bi bili izbrisani s lica zemlje. Što je čovjek naspram tako velike prirode. Uloga drveća na Zemlji je izuzetno važna. Stabla su važan dio prirodnog krajolika, radi proizvodnje kisika, smanjenja količine ugljikovog dioksida u atmosferi, služe kao izvor hrane, zaštite, rekreacije, sprečavanja erozije, i sl. U usporedbi s većinom drugih biljaka, stabla su dugovječnija, neka žive i nekoliko tisuća godina, a mogu narasti do 115 m visine. Evoluirala su zasebno u nepovezanim skupinama biljaka, kao rezultat različitih ekoloških prilika, što je klasičan primjer paralelnih evolucija.
Zašto onda toliko siječemo šumu, uništavajući pluća naše Zemlje? Zašto je toliko otpada? Pitam se hoćemo li se ugušiti i u vlastitom otpadu. Banalno je da znamo kolike su posljedice, a nastavljamo. Banalno je da ćemo dovesti i vlastite potomke da se guše otpadom, mijenjajući im tako možda i genetske kodove. Otpad ne mijenja samo prirodu, ne uništava samo biljke , uništava i nas.
