Neobično je započeti pitanjem, ali jeste li se ikada zapitali kako bi Zemlja izgledala bez nas? Empatiju prema nazvat ću je našoj Zemlji razvila je moja Majka dok sam bio dijete. Odrastajući i formirajući se u osobu moja svijest je više i više rezonirala s mišlju da je jedna od mojih misija pobuditi svijest o njenoj zaštiti.
Prva asocijacija za prirodu u cvatu je proljeće, ali zapravo ona uvijek cvijeta čak i kada mislimo da nije. Slikovit način bi bila usporedba s nama samima i s našim razvojem. Kako bi okrutno bilo da zaustavimo razvoj čovjeka u bilo kojoj fazi, pretpostavljam da bi takvog čovjeka nazvali monstrumom. Ali i dalje ne razumijem zašto čovjeka koji uništava prirodu ne nazivamo istim.
Grandiozan naslov za sam kraj ili bolje rečeno početak kraja. Nuklearno oružje je oružje čija razorna snaga potječe od nuklearnih reakcija, bilo od nuklearne fisije ili od mnogo jače fuzije. Kao rezultat, čak i nuklearno oružje s relativno malim učinkom je značajno jače od najjačeg konvencionalnog eksploziva, takvo je oružje sposobno uništiti ili ozbiljno onesposobiti cijeli grad.
Onečišćenje zraka je problem na lokalnoj, paneuropskoj i globalnoj razini. Onečišćujuće tvari u zraku ispuštene u jednoj zemlji mogu atmosferom dospjeti u druga mjesta, gdje mogu uzrokovati ili doprinijeti lošoj kvaliteti zraka. Lebdeće čestice, dušični dioksid i prizemni ozon danas se smatraju trima onečišćujućim tvarima koje najviše utječu na ljudsko zdravlje.
Ovo nije naslov romana spisateljice Colleen McCullough, ali je naslov još jedne katastrofe koju smo svi zajedno prouzrokovali. Kako ne bi ispalo da samo pišemo globalno, idemo krenuti i pomesti kako bi rekli naši preci ispred svoji vrata. U Hrvatskoj je zabilježeno više od 38.000 vrsta, no pretpostavlja se da ih živi više od 100.000. Tijekom 20. stoljeća kod nas je izumrlo barem nekoliko desetaka vrsta.
